Profesorica jedne škole je bila lijepog izgleda i ahlaka, pa su je pitale prijateljice, zašto se nije dosada udala. …
Ona odgovori: “Jedna žena je imala pet kćerki, pa joj muž zaprijeti ako dobije još jednu kćerku da ta kćerka nema šta tražiti u njihovoj kući. Žena nakon nekog vremena rodi kćer, a muž je uze i ostavi ispred džamije poslije jacije nadajući se da će je neko uzeti od ljudi. Kada se vratio na sabah vidio je da da mu je kćerka na istom mjestu. On je to ponavljao sedam dana, a majka bi svaku noć učila na nju Kur’an, njemu dosadi, pa je vrati kući. Žena opet zatrudni, strahujući da neće biti žensko, ali Uzvišeni Allah dade muško djete. Nakon kratkog perioda preseli najstarija kći i nakon toga majka rodi pet sinova, a preseli i pet kćerki.
Ostala je ona najmlađa koje se otac htio riješiti.Profesorica upita kolegice: “Znate li ko je ona kćerka koje se otac htio riješiti? To sam ja! I zato se nisam udala, jer je moj otac star, a majka je preselila i nema se niko o njemu brinuti, a što se tiče moje braće dolaze mu u posjetu jednom ili dva puta u mjesecu.Moj otac često plače radi onoga kako je postupio prema meni.”
